Vešurfarsskeiš og merkimišar

Vešurfars- og jaršsaga eru yfirfljótandi af nöfnum alls konar tķmaskeiša. Sum žessara nafna koma og fara en önnur festast ķ sessi, allt eftir stöšu žekkingar į hverjum tķma eša jafnvel óśtskżršu samkomulagi sem aldrei hefur žó veriš samžykkt af einum eša neinum.

Einna fastastar ķ sęti hafa veriš hinar gömlu skiptingar jaršsögunnar ķ tķmabil, öll eru žau löng en mislöng, sum reyndar svo löng aš erfitt er aš hugsa sér lengdina. Žrįtt fyrir festu og ķhaldssemi varšandi nöfn į jaršsöguskeišum hefur stundum reynst naušsynlegt aš hnika til skilgreindri byrjun eša enda tķmabila. Žannig hefur upphaf Ólķgósen jaršsöguskeišsins (fyrir um 30 milljónum įra) hnikast til frį žvķ sem įšur var tališ sem og mörkin milli plķósen og pleistósen hafa sigiš į hliš meš nżjum upplżsingum. Meš pleistósen er kallaš aš ķsöld hafi byrjaš og žar meš kvarterskeiš tekiš viš af tertķer. Nafniš tertķer sést nęr aldrei notaš nśoršiš. Ekki hefur žaš žó veriš bannaš.

Ég fjalla e.t.v. um žessi skeiš sķšar, en ętla hér aš nefna nokkur óformlegri undirskeiš svonefnds nśtķma - sumir vilja skrifa žaš meš stóru N, en ég geri žaš ekki hér. Nśtķmi hefur žį tęknilegu merkingu aš hann hefst meš enda sķšasta jökulskeišs. Viš skulum segja aš žaš hafi veriš ķ lok Yngra-Dryas kuldakastsins [Holtasóleyjarskeišs] fyrir um 11400 įrum sķšan. Nśtķmi nefnist į śtlendum mįlum Holocene, fyrri stofn oršsins mun merkja heill eša allur, en sį sķšari nżlegur.

Ķ noršanveršri Evrópu hefur nśtķma gjarnan veriš deilt į fimm skeiš aš svoköllušum Blytt-Sernanderhętti. Sś skipting byggšist upphaflega į lagskiptingu mżra į žvķ svęši. Hśn hefur veriš mikiš notuš hérlendis. Skeišin fimm eru: Pre-boreal (for-birkiskeiš) frį 11400 įrum til 10500 įra fyrir okkar tķma, boreal (birkiskeišiš fyrra) frį 10500 įrum til 7800 įra, atlantica (mżrarskeišiš fyrra) frį 7800 įrum til 5700 įra, sub-boreal (birkiskeišiš sķšara) frį 5700 til 2600 įrum og sub-atlantica (mżrarskeišiš sķšara) frį 2600 įrum til okkar tķma.  

Reynt var aš fella flestar breytingar į vešurfari į nśtķma inn ķ kerfiš en eftir žvķ sem upplżsingar hafa aukist hefur žaš viljaš rišlast og sumar kennslubękur telja žaš śrelt. Žaš er t.d. til žess tekiš aš mżramyndun į Bretlandseyjum sem skiptingin styšst mjög viš sé fremur tengd landnżtingu (įnķšslu?) heldur en aš vešurfarsbreytingar eigi žar alla sök.

Hér į landi hefur žessi skipting gefist bęrilega en minna og minna er vitnaš ķ hana ķ erlendum fręširitum. En hefur eitthvaš komiš ķ stašinn? Svariš er bęši jįtandi og neitandi. Ég held aš ekkert hafi veriš fastsett ķ žeim efnum og fjölmargir merkimišar eru ķ gangi. Žaš įstand veitir talsvert frjįlsręši, t.d. get ég bullaš meir um žetta mįl en ella vęri, en aftur į móti sér mašur żmis skeiš verša til, fyrst óformlega en sķšan breytast žau ķ rammasannleika sem getur hamlaš śtsżni.

Grófasta skipting nśtķma sem viršist nś höfš uppi viš er sś aš forbirkiskeišinu (pre-boreal) er haldiš sem merki į žeim tķma sem hiti hękkaši mest af afloknu Yngra-Dryas. Žaš tekur yfir į aš giska 2000 įr og inn žvķ eru aš minnsta kosti tvö kuldaköst. Sķšan tekur viš svokallaš bestaskeiš (climatic optimum) sem stendur žar til fyrir um 4500 til 4000 įrum sķšan. Žį brįšnušu stórjöklar į Ķslandi.

Viš enda bestaskeišs kólnaši, hastarlega segja sumir og jöklun hófst į nż. Upphaflega var hugtakiš litla-ķsöld notaš į allan tķmann frį lokum bestaskeišs til okkar tķma, en nafninu var stoliš og hefur sķšan veriš notaš nżjasta kuldatķmabiliš sem sumir segja aš hafi byrjaš um 1350, ašrir um 1200 og enn ašrir um 1600. Viš getum fjallaš um žaš sķšar.

Vel mį vera aš fleira birtist śr vešurfarssögunni į žessu bloggi.  

« Sķšasta fęrsla | Nęsta fęrsla »

Athugasemdir

1 Smįmynd: Sveinn Atli Gunnarsson

Sumir eru byrjašir aš tala um nżtt jaršsögutķmabil, t.d. hafa jaršfręšingar frį hįskólanum ķ Leicester (og fleiri) hafa komiš meš žį tillögu aš nżtt jaršsögutķmabil sé hafiš į Jöršinni, en pistill eftir žį birtist ķ tķmaritinu Environmental Science & Technology. Anthropocene skeišiš er žaš nafn sem sumir vilja kalla skeišiš, kannski hęgt sé aš kalla žaš skeiš hins nżja manns ?

Annars mį lesa nįnar um pęlingar varšandi žetta "nżja" skeiš hér.

Sveinn Atli Gunnarsson, 29.9.2010 kl. 09:26

2 Smįmynd: Trausti Jónsson

Anthropocene hef ég óformlega kallaš mannskepnuskeišiš. Fyrir margtlöngu var talaš um aš žaš hafi hafist viš upphaf išnbyltingar eša sķšar (1750 til 1850), en sķšan yfirtók bandarķski vķsindamašurinn William Ruddiman hugtakiš. Hann heldur žvķ fram aš mannkyniš hafi veriš fariš aš hafa įhrif į vešurfar strax fyrir 8000 įrum meš umtalsveršum breytingum į landnotkun. Hśn hafi ķ fyrstu breytt metanbśskapi lofthjśpsins en sķšar, meš aukinni eyšingu skóga hafi einnig komiš fram įhrif į magn koltvķsżrings (CO2), dregiš hafi śr ešlislęgri minnkun žess į hlżskeišum meš žeim afleišingum aš minna hafi kólnaš eftir žvķ sem į nśverandi hlżskeiš hefur lišiš og aš nęst jökulskeiši sem hefši meš réttu įtt aš hefjast fyrir um 4000 įrum vęri ekki enn hafiš. Nśverandi, nżleg, aukning į koltvķsżringi, metan og fleiri gróšurhśsalofttegundum hafi sķšan slegiš jökulskeišinu į frest um žśsundir įra. Um žetta mį m.a. lesa ķ stórskemmtilegri bók Ruddiman: Plows, Plagues, and Petroleum: How Humans Took Control of Climate, sem śt kom 2005. Įšur (2003) hafši hann ritaš ķtarlega grein ķ Climatic Change tķmaritiš: Climatic Change 61 (3): 261–293, žar sem hann kynnti hugmynd sķna fyrir vķsindaheiminum. Žaš er talinn ašalgalli viš kenninguna aš sé hśn rétt žżši žaš aš nęmi lofthjśpsins gagnvart breytingum ķ magni gróšurhśsalofttegunda sé meiri en almennt er tališ. En ein stęrsta óvissan ķ hugmyndum um hnattręna hlżnun af mannavöldum er einmitt nęmiš.

Trausti Jónsson, 29.9.2010 kl. 11:06

3 Smįmynd: Siguršur Žór Gušjónsson

Lķtiš sem ekkert hefur nś veriš skrifaš į ķslensku og fyrir almenning um žessi vešurfarsskeiš eins og žau birtust į Ķslandi, einna helst smįmunir eftir Žorleif Einarsson. Ekki heldur um ķsöldina frį vešurfarslegu sjónarmiši. Žaš veitti nś ekki af aš einhver gerši žetta og kęmi meš allt žaš nżjasta sem vitaš er um. Fyrir hįlfri öld var skrifaš meira fyrir almenning į Ķslandi um jaršfręši og vešurfręši en nś er. Mest gaman vęri ef einhver skrifaši ašgengilega bók um vešurfarssögu Ķslands žann skamma tķma sem landiš hefur veriš til.

Siguršur Žór Gušjónsson, 29.9.2010 kl. 11:12

4 Smįmynd: Sveinn Atli Gunnarsson

Takk fyrir žennan fróšleik Trausti. Viš höfum einmitt nżlega skrifaš um nęmni loftslags (jafnvęgissvörun loftslags) į loftslag.is, žar kemur m.a. fram:

Loftslagslķkön spį žvķ aš lęgri mörk hękkunar hitastigs verši a.m.k. aš mešaltali um 1.65°C , en efri mörk eru mun breytilegri eša aš mešaltali um 5.2°C . Besta mat į jafnvęgissvörun loftslags er tališ vera um 3°C og lķklegt hįmark um 4,5°C.

En žaš er žó ekki tengt žessum pęlingum Ruddiman beint, en nįnar er hęgt aš lesa um žaš hér.

Ég tek undir meš Sigurši aš žaš mętti fjalla nįnar um vešurfarsskeiš eins og žau birtust į Ķslandi. Persónulega vęri ég til ķ aš vita meira um t.d. mišaldarhlżnunina į Ķslandi, hversu mikiš hęrra var hitastig tališ vera žį mišaš viš nśna.

Sveinn Atli Gunnarsson, 29.9.2010 kl. 11:39

5 Smįmynd: Vilhjįlmur Eyžórsson

Žetta er allt įgętt og fróšlegt og ķ samręmi viš žaš sem ég lęrši fyrir mörgum įrum, en nś viršast sįrafįir vita, aš nśverandi loftslag er ķ rauninni afar kalt, sé mišaš viš tķmann frį lokum sķšasta jökulskeišs. Bórealski tķminn var ekki ašeins afar hlżr, heldur gufaši meira upp śr höfunum auk žess aš hlżtt loftiš gat tekiš til sķn miklu meiri raka. Sahara og ašrar eyšmerkur voru žį grónar, jafnframt žvķ aš Ķsland var jöklalaust aš kalla. Gröf frį Loftslag.is sżna, aš yfirborš sjįvar, aš frįtöldu landrisi og landsigi var um žaš bil žaš sama og nś. Ég ręddi žetta raunar ķ Žjóšmįlagreininni „Aš flżta ķsöldinni“. Mįliš er, aš žeir sem hęst hafa um „ógnia“ sem stafi aš jaršarbśum ef eitthvaš smįvegs hlżnar aftur viršast langflestir alls ekki vita, aš hér er ašeins um smįvęgilega „endurhlżnun“ aš ręša, ekki „hżnun“, eins og žaš vęri eitthvaš alveg vošalegt. Dįlķtil endurhlżnun jaršar vęri öllum fyrir bestu, mönnum, dżrum, fuglum, fiskum og öllu žvķ sem žrķfst į jöršinni. Mesti óvinur alls lķfs er kuldinn. Hlżan er vinur alls sem lifir.

Vilhjįlmur Eyžórsson, 29.9.2010 kl. 13:34

6 Smįmynd: Sveinn Atli Gunnarsson

Vilhjįlmur, fyrri loftslagsbreytingar og hlżrri skeiš, śtiloka ekki ķ sjįlfu sér aš hitastig sé aš hękka nśna vegna aukins styrks gróšurhśsalofttegunda. Žaš žżšir ekki aš hunsa allar rannsóknir sem benda til žess bara af žvķ aš viš vitum aš einhvern tķma var hlżrra.

Žegar rętt er um hlżnun Jaršar og loftslagsbreytingar er gott aš lķta į stóru myndina. Hvaš vitum viš meš nokkurri vissu?

Ķ fyrsta lagi, žį sżna męlingar aš Jöršin er aš hlżna. Ķ sumar męldist t.d. hlżjasta 12 mįnaša tķmabil frį žvķ męlingar hófust og žaš stefnir jafnvel ķ aš įriš ķ heild verši eitt af žeim hlżjustu frį upphafi męlinga. Žessi aukna hlżnun sést m.a. ķ beinum męlingum į hitastigi um allan heim, svo og ķ żmsum nįttśrulegum žįttum, samanber t.d. hop jökla, brįšnun hafķss į Noršurskautinu, vorkoman er almennt fyrr į ferš og męlingar sżna fram į hękkandi sjįvarstöšu.

Ķ öšru lagi, žį er ljóst aš aukinn styrkur koldķoxķšs ķ andrśmsloftinu er af völdum brennslu jaršefnaeldsneytis. Žessi aukni styrkur hefur veriš męldur meš beinum męlingum sķšan 1958, og einnig meš óbeinum męlingum enn lengra aftur ķ tķmann, sem benda til žess aš styrkur koldķoxķšs hafi ekki veriš eins hįr og nśna ķ allavega 650 žśsund įr. Rannsóknir benda til aš aukin styrkur gróšurhśsalofttegunda hafi įhrif į hnattręnt hitastig og žar meš loftslag.

Žaš žykir žvķ nokkuš ljóst aš hlżnunin heldur įfram mišaš viš nśverandi losun koldķoxķšs...žaš er žaš sem rannsóknir benda til, hvaš sem Vilhjįlmi kann aš sżnast um žaš.

Sjį nįnar hér.

Sveinn Atli Gunnarsson, 29.9.2010 kl. 13:54

7 Smįmynd: Vilhjįlmur Eyžórsson

Ég nenni satt aš segja ekki aš byrja į allri žessari „umręšu“ hér. Hitt er žó ljóst, aš ef brölt mannanna getur oršiš til aš seinka žvķ aš allt aš žriggja kķlómetra žykkur jökull leggist yfir Noršvestur- Evrasķu og Noršur- Amerķku eiga allir aš auka „śtblįsturinn“ af alefli.

Vilhjįlmur Eyžórsson, 29.9.2010 kl. 14:04

8 Smįmynd: Sveinn Atli Gunnarsson

Žetta er hęttulegur hugsunarhįttur byggšur į vankunnįttu Vilhjįlmur og kemur okkur ekkert įfram ķ umręšunni um loftslagsmįl.

Sveinn Atli Gunnarsson, 29.9.2010 kl. 14:08

9 Smįmynd: Emil Hannes Valgeirsson

Vilhjįlmur hefur mikiš haldiš žvķ į lofti aš eyšimerkur og žį sérstaklega Sahara, grói upp vegna aukinnar hlżnunar og aukins raka sem af hlżnuninni leišir. Sjįlfur hef ég trś į aš žetta geti įtt viš sumsstašar og annarstašar ekki. En hvaša skošun hafa fręšimenn į žessu?

Emil Hannes Valgeirsson, 29.9.2010 kl. 20:38

10 Smįmynd: Įgśst H Bjarnason

Smį innlegg vegna Sahara:

The Guardian, Friday 16 September 2005

 http://www.guardian.co.uk/science/2005/sep/16/highereducation.climatechange

Global warming could significantly increase rainfall in Saharan Africa within a few decades, potentially ending the severe droughts that have devastated the region, a new study suggests.

The discovery was made by climate experts at the Royal Meteorological Institute in De Bilt, the Netherlands, who used a computer model to predict changes in the Sahel region - a wide belt stretching from the Atlantic to the horn of Africa that includes Ethiopia, Somalia and Djibouti.

Global warming will heat the land more than the sea, leading to changes in air pressure and weather. When the Netherlands team simulated this effect and combined it with warming caused by the expected rises in greenhouse gas emissions between 1980 and 2080, they found Sahel rainfall in the July to September period jumped 1-2mm a day.

Some scientists suspected that global warming might increase rainfall in the region, causing the so-called greening of the Sahara, but these are the biggest predicted increases so far.

Writing in the journal Geophysical Research Letters, the scientists say the increased rainfall could "strongly reduce the probability of prolonged droughts".

Reindert Haarsma, who led the research, said: "We were surprised that it was such a big rainfall signal. There is a lot of uncertainty in this kind of prediction but it is possible the Sahara region could benefit from climate change."

Sediments from the region suggest the semi-arid Sahel region, which borders the southern edge of the Sahara desert, was filled with lakes and lush vegetation as recently as 5,500 years ago. Countries in the Sahel have suffered unpredictable swings in rainfall, leading to severe drought between the 1970s and 1990s.

The cause of the droughts remains a mystery: some blame climate change and others say it is down to farmers destroying surface vegetation. Satellite images suggest vegetation in the region has recovered significantly over the last 15 years, pushing the southern Sahara into retreat.

Professor Haarsma cautioned against reading too much into the new results. The computer models were simple and did not include confounding factors like vegetation.

Peter Cox, of the Centre for Ecology and Hydrology in Dorset, said: "This looks like an interesting study. However, the conclusion that Sahellian rainfall will increase under climate change must be considered as highly uncertain. Models differ in their predictions, with about as many showing decreases in rainfall as increases."

 ------------------------

http://news.nationalgeographic.com/news/2009/07/090731-green-sahara.html

http://www.medindia.net/news/Climate-Changes-And-Increased-Rainfall-Greening-the-Sahara-Desert-Becoming-Green-Due-to-Climate-Change-55735-1.htm

 http://news.bbc.co.uk/2/hi/sci/tech/2267652.stm

Įgśst H Bjarnason, 29.9.2010 kl. 21:21

11 Smįmynd: Trausti Jónsson

Vonandi get ég sķšar fjallaš um Saharaeyšimörkina og žroska Hadley-hringrįsarinnar, en hśn er mesta og stęrsta hringrįsareining vešrahvolfs. Žessi fyrirbrigši eru nįtengd. Sömuleišis fę ég vonandi tękifęri til žess sķšar aš fjalla um vatnsgufumįliš - sem leynir mjög į sér - en į fleiri vegu en flestir halda.

Trausti Jónsson, 29.9.2010 kl. 23:39

Bęta viš athugasemd

Ekki er lengur hęgt aš skrifa athugasemdir viš fęrsluna, žar sem tķmamörk į athugasemdir eru lišin.

Um bloggiš

Hungurdiskar

Höfundur

Trausti Jónsson
Trausti Jónsson
Höfundur er vešurfręšingur og įhugamašur um vešur.

Fęrsluflokkar

Jślķ 2019
S M Ž M F F L
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Nżjustu myndir

  • blogg210719a
  • ar_1876p
  • ar_1876t
  • w-blogg190719a
  • v-kort 1944-06-17 17b

Heimsóknir

Flettingar

  • Ķ dag (22.7.): 11
  • Sl. sólarhring: 372
  • Sl. viku: 1861
  • Frį upphafi: 1809103

Annaš

  • Innlit ķ dag: 9
  • Innlit sl. viku: 1619
  • Gestir ķ dag: 9
  • IP-tölur ķ dag: 9

Uppfęrt į 3 mķn. fresti.
Skżringar

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband